Rijeka

Jeste li znali da upravo odavde potječe tradicija mesopusnih običaja koji su u svojem izvornom pa i izvedenom obliku postali prava atrakcija?

Halubajski zvončari nalaze se od 2009. godine na UNESCO-ovoj reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine svijeta. Naime, u Halubju – istočnom dijelu Kastavštine – sačuvani su jedinstveni narodni običaji – zvončari čije porijeklo seže duboko u povijest. Specifičnog su izgleda – ogrnuti su ovčjim kožama i sa zvoncem na donjem dijelu leđa, na glavi imaju stilizirane maske – čudne životinjske glave s crvenim isplaženim jezikom i rogovima. Odjeveni su u bijele hlače i mornarske majice kratkih rukava, a u rukama drže stilizirani buzdovan. U vrijeme mesopusta u velikoj grupi obilaze sela sa zajedničkim ciljem da otjeraju neprijatelja, zle sile i zimu. Svojim su impresivnim nastupom prvorazredna turistička atrakcija.

Oni su i redovita postava najvažnije manifestacije ovoga kraja – Riječkog karnevala koji svake godine privlači sve više sudionika, ali i posjetitelja iz cijelog svijeta.

Međunarodni Riječki karneval, koji se u gradu Rijeci obnovljen održava od 1982. godine – ima ishodište u dalekoj povijesti. Prvi je pisani trag dokument iz 1449. godine kojim je zabranjeno prekrivanje lica maskom kako bi se spriječilo kritiziranje vlasti te održao red i mir.

Međunarodni riječki karneval po ocjeni Sunday Timesa uvršten je u sam vrh najatraktivnijih svjetskih događanja. Rijeka u to vrijeme, nazvano petim godišnjim dobom, postaje karnevalsko središte ovog dijela svijeta. Raskošne povorke i alegorijska kola možda su najozbiljnija, a svakako i najiskrenija kritika društvene zbilje.

Dan D Riječkog karnevala, odnosno Dan velike Međunarodne karnevalske povorke, sublimacija je svega što joj je tijekom petog godišnjeg doba prethodilo. Velika međunarodna karnevalska povorka ove godine odgođena je zbog epidemioloških razloga na ljeto 2022. Defile je to riječke maškarane posebnosti koja se temelji na tradiciji, ali živi danas, pametno osmišljavajući svoje karnevalsko sutra. U svakom šavu prekrasnih kostima, jer Riječki karneval je ponajprije lijep i raskošan, u svakom vijku alegorijskih kola, u svakoj gradskoj ili prigradskoj karnevalskoj grupi, živi ta maškarana riječka posebnost koja je takva kakva jest – nama i najdraža i najljepša, a ostatku svijeta izuzetno zanimljiva.
I što još reći osim pozvati na jubilarno riječko peto godišnje doba i pozdraviti s riječkim maškaranim pozdravom u čijim četirima riječima živi sva istina Riječkog karnevala – KREPAT, MA NE MOLAT!